POSLOVNA SPOSOBNOST KAO PREDUSLOV ZA RELATIVNO SAMOSTALAN ŽIVOT OSOBA IZMEŠTENIH IZ INSTITUCIJA
Kada govorimo o procesu izmeštanja osoba iz rezidencijalnih institucija o njihovoj inkluziju i relativno samostalnom život u zajednici, neizostavno pitanje je i pitanje poslovne i radne sposobnosti.
Poslovna sposobnost predstavlja mogućnost osobe da svojom vlastitom aktivnošću, odnosno izražavanjem volje, stiče prava i obaveze. Osoba koja je poslovno sposobna može da sklapa ugovore, daje pristanak za lečenje, donosi odluke o tome gde će živeti, kako će raspolagati svojom imovinom, može da podnosi tužbe i žalbe, sklapa brak, donosi odluke o priznanju majčinstva ili očinstva, podiže decu, bira na izborima, podiže kredite, odnosno preduzima sve pravne radnje koje odrasla osoba može da preduzima u svom svakodnevnom životu. Bez poslovne sposobnosti osoba ne može samostalno da upravlja svojim životom. Poslovna sposobnost stiče se punoletstvom, kada osoba napuni osamnaest godina.
Lišenje poslovne sposobnosti
Poslovna sposobnost se može pod određenim okolnostima oduzeti ili ograničiti. Jedino sud može nekome oduzeti poslovnu sposobnost. Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti pokreće i vodi sud po službenoj dužnosti, što je regulisano Porodičnim zakonom, ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) u vanparničnom postupku. Predlog za pokretanje tog postupka mogu dati: centar za socijalni rad, bračni drug, roditelj ili dete osobe, predlog mogu podneti i baba, deda, brat, sestra i unuci, ukoliko žive u porodičnoj zajednici sa tom osobom.
Prema Porodičnom zakonu, osobe koje mogu biti lišene poslovne sposobnosti su:
Poslovnu sposobnost sud može oduzeti u potpunosti što znači da osoba ne može sama da preduzima nikakve pravne radnje, već sve odluke u njeno ime donosi njen staratelj. Takođe, sud može delimično oduzeti poslovnu sposobnost što znači da za osobu odluke donosi staratelj samo u pojedinim životnim oblastima, kao što su na primer odlučivanje o medicinskom tretmanu, raspolaganjem novca i drugo. U ovom slučaju sud mora tačno navesti za koje oblasti života osobi treba postaviti staratelja.
Produženje roditeljskog prava
Nad nekim osobama sa invaliditetom, najčešće osobama sa intelektualnim invalditetom često se produžuje roditeljsko pravo. Produženje roditeljskog prava ima potpuno iste posledice kao i lišenje poslovne sposobnosti. Osoba ima položaj maloletnika ispod 14 godina, odnosno, nema poslovnu sposobnost. Roditeljsko pravo se produžuje pre nego što osoba napuni 18 godina, a poslovna sposobnost nakon što osoba napuni 18 godina. Roditelji u ovom slučaju zadržavaju svoje roditeljske obaveze.
Razlika između poslovne i radne sposobnosti
Poslovna i radna sposobnost se razlikuju. Radna sposobnost se stiče sa 15 godina, a poslovna sposobnost sa 18 godina.
Radnu sposobnost neke osobe procenjuje Nacionalna služba za zapošljavanje i rezultati ove procene imaju uticaj samo na mogućnost rada i zapošljavanja. Poslovna sposobnost procenjuje se isključivo pred sudom i njeno oduzimanje ima efekte na sve oblasti života.
Zakon predviđa mogućnost vraćanja poslovne sposobnosti, međutim, da bi poslovna sposobnost bila vraćena treba da prestanu da postoje razlozi zbog kojih je došlo do oduzimanja poslovne sposobnosti, što treba dokazati na sudu.
Nijednim zakonom nije propisano da osoba mora da bude lišena poslovne sposobnosti da bi ostvarila neko pravo. Roditelji nemaju zakonsku dužnost da svoju decu liše poslovne sposobnosti ili da produže roditeljsko pravo nad njima. Međutim, u praksi se često srećemo sa postavljanjem uslova o lišenju poslovne sposobnosti neke osobe u cilju ostvarivanja određenih prava. U takvom slučaju, ukoliko se ne želi da neka osoba bude lišena poslovne sposobnosti, treba tražiti pismeno obrazloženje od strane ustanove, institucije, organizacije, koja to traži. Poslovna sposobnost je od velikog značaja za svaku osobu, zbog čega je potrebno, pre pokretanja postupka za lišenje poslovne sposobnosti, posavetovati se da li je to neophodno ili ne.
Poslovna sposobnost predstavlja mogućnost osobe da svojom vlastitom aktivnošću, odnosno izražavanjem volje, stiče prava i obaveze. Osoba koja je poslovno sposobna može da sklapa ugovore, daje pristanak za lečenje, donosi odluke o tome gde će živeti, kako će raspolagati svojom imovinom, može da podnosi tužbe i žalbe, sklapa brak, donosi odluke o priznanju majčinstva ili očinstva, podiže decu, bira na izborima, podiže kredite, odnosno preduzima sve pravne radnje koje odrasla osoba može da preduzima u svom svakodnevnom životu. Bez poslovne sposobnosti osoba ne može samostalno da upravlja svojim životom. Poslovna sposobnost stiče se punoletstvom, kada osoba napuni osamnaest godina.
Lišenje poslovne sposobnosti
Poslovna sposobnost se može pod određenim okolnostima oduzeti ili ograničiti. Jedino sud može nekome oduzeti poslovnu sposobnost. Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti pokreće i vodi sud po službenoj dužnosti, što je regulisano Porodičnim zakonom, ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) u vanparničnom postupku. Predlog za pokretanje tog postupka mogu dati: centar za socijalni rad, bračni drug, roditelj ili dete osobe, predlog mogu podneti i baba, deda, brat, sestra i unuci, ukoliko žive u porodičnoj zajednici sa tom osobom.
Prema Porodičnom zakonu, osobe koje mogu biti lišene poslovne sposobnosti su:
- Punoletno lice koje zbog bolesti ili smetnji u psiho-fizičkom razvoju nije sposobno za normalno rasuđivanje te zbog toga nije u stanju da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava i interesa može biti potpuno lišeno poslovne sposobnosti. (član 146.)
- Punoletno lice koje zbog bolesti ili smetnji u psiho-fizičkom razvoju svojim postupcima neposredno ugrožava sopstvena prava i interese ili prava i interese drugih lica može biti delimično lišeno poslovne sposobnosti. (član 147.)
Poslovnu sposobnost sud može oduzeti u potpunosti što znači da osoba ne može sama da preduzima nikakve pravne radnje, već sve odluke u njeno ime donosi njen staratelj. Takođe, sud može delimično oduzeti poslovnu sposobnost što znači da za osobu odluke donosi staratelj samo u pojedinim životnim oblastima, kao što su na primer odlučivanje o medicinskom tretmanu, raspolaganjem novca i drugo. U ovom slučaju sud mora tačno navesti za koje oblasti života osobi treba postaviti staratelja.
Produženje roditeljskog prava
Nad nekim osobama sa invaliditetom, najčešće osobama sa intelektualnim invalditetom često se produžuje roditeljsko pravo. Produženje roditeljskog prava ima potpuno iste posledice kao i lišenje poslovne sposobnosti. Osoba ima položaj maloletnika ispod 14 godina, odnosno, nema poslovnu sposobnost. Roditeljsko pravo se produžuje pre nego što osoba napuni 18 godina, a poslovna sposobnost nakon što osoba napuni 18 godina. Roditelji u ovom slučaju zadržavaju svoje roditeljske obaveze.
Razlika između poslovne i radne sposobnosti
Poslovna i radna sposobnost se razlikuju. Radna sposobnost se stiče sa 15 godina, a poslovna sposobnost sa 18 godina.
Radnu sposobnost neke osobe procenjuje Nacionalna služba za zapošljavanje i rezultati ove procene imaju uticaj samo na mogućnost rada i zapošljavanja. Poslovna sposobnost procenjuje se isključivo pred sudom i njeno oduzimanje ima efekte na sve oblasti života.
Zakon predviđa mogućnost vraćanja poslovne sposobnosti, međutim, da bi poslovna sposobnost bila vraćena treba da prestanu da postoje razlozi zbog kojih je došlo do oduzimanja poslovne sposobnosti, što treba dokazati na sudu.
Nijednim zakonom nije propisano da osoba mora da bude lišena poslovne sposobnosti da bi ostvarila neko pravo. Roditelji nemaju zakonsku dužnost da svoju decu liše poslovne sposobnosti ili da produže roditeljsko pravo nad njima. Međutim, u praksi se često srećemo sa postavljanjem uslova o lišenju poslovne sposobnosti neke osobe u cilju ostvarivanja određenih prava. U takvom slučaju, ukoliko se ne želi da neka osoba bude lišena poslovne sposobnosti, treba tražiti pismeno obrazloženje od strane ustanove, institucije, organizacije, koja to traži. Poslovna sposobnost je od velikog značaja za svaku osobu, zbog čega je potrebno, pre pokretanja postupka za lišenje poslovne sposobnosti, posavetovati se da li je to neophodno ili ne.